Odgovara:
Ivana Mlinar-Gruja, dr.vet.med.,
Pet centar Drvinje 1, Zagreb

P: Našao sam kornjaču čančaru (cca 0,5 kg). Kornjača je nađena kako prelazi ulicu u gradu Splitu. Znam da je zaštićena, a ne želim je držati u stanu. Imam namjeru da je odnesem na selo 20 km udaljenom od Splita i da je pustim u vrt oko kuće. Parcela je otprilike 500 m kvadratnih i ne sadim povrće nego je samo trava i djetelina. Zimi temperatura zna pasti ispod nule, a ljeti je dosta vruće, ali ima hladovine. Da li je to dobro mjesto za nju i da li će to biti ugodan okoliš za življenje? Što trebam poduzeti, koliko vode ostaviti da ona bude dobro? Ne želim je ponovo ostaviti u gradu jer će je netko naći i može je ubiti. Možda je najbolje da je dam u neku instituciju, ako ima koja za njih. Hvala na odgovoru. Drago Tomas

O: Čančara ili Testudo hermanni naseljava europski dio Sredozemlja, a u Hrvatskoj obalna područja. Ljudi je često udomljavaju u svojim vrtovima, stanovima i terasama. Poznate su dvije podvrste: Testudo hermanni boettgeri i Testudo hermanni hermanni. T. h. boettgeri je veća od T. h. hermanni. T. h. hermanni narastu oko 12-14 cm, a T. h. boettgeri oko 20-22 cm. Ženke su redovito veće od mužjaka.

Ova kornjače je isključivo biljojed, voli svakojako povrće, a ponekad pojede i crve, gusjenice i sl. U zatočeništvu najčešće jede salate i voće.

Čančara živi po suhim, kamenitim, grmovitim predjelima, a po zimi boravi zakopana pod zemljom. Iz zimskog se sna budi u ožujku i travnju, kada pronalazi partnera za parenje. Parenje se odvija u lipnju, kada ženke proizvode posebne mirise, kojima privlače mužjaka.

Čančari bi trebalo omogućiti što više prostora, kao bi se mogla nesmetano kretati, sunčati (UV zrake potrebe za sintezu vitamina D, kako bi se mogao akumulirati Ca u kosti, u protivnom dolazi do problema sa oklopom), hraniti, skrivati i dr. Najidealnije mjesto je vrt koji bi trebali ograditi, (jer će kornjača pokušati izaći), a uvijek bi trebala imati dostupnu čistu i svježu vodu. U taj ograđeni dio vrta možete staviti i kamenje, te posaditi povrće ili sl. kako bi mogla se sunčati i hraniti. Osim navedenoga trebali bi joj omogućiti i dio koji nije izložen sunčevim zrakama, kako bi se mogla skrivati za sparnog i vrućeg vremena.

U Hrvatskoj je čančara zaštićena vrsta te za svaki kontakt, držanje ili slično treba imati dozvolu nadležnoga ministarstva. Zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode ("Narodne novine" br. 30/94 i 72/94). Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje i ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njihovo prepariranje. Za svaku prouzročenu štetu nedopuštenim radnjama u odnosu na ovu zaštićenu životinjsku vrstu, a prema članku 1. Pravilnika o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na čančari utvrđena je kazna u visini od 4.000,00 kn.

OZNAKE:

teraristika

Idealni uvjeti za ribice

Sljedeća objava