Mrena (katarakta) / Razlozi katarakte
7.Apr.12. Objavio TANJA KRULC, DR. VET. MED.
:
.,
.,
Odgovara: Tanja Krulc, dr. vet. med., Pet centar, Drvinje1, Zagreb
P: Imam nimfu staru 21 godinu, u dobroj je formi, i ima dobar apetit. Problem je u tome što sam prije dva tjedna primjetila da povremeno zatvara jedno oko. kad ga otvori, oko izgleda potpuno normalno, ne suzi i nije crveno. Danas sam joj krenula prstom prema tom oku (otvorenom) i ustanovila da ne vidi. O čemu se radi? Kako joj pomoći? Da li postoji opasnost da se to dogodi i sa drugim okom? Hvala. Ana O: Mrena (katarakta, zamućenje leće) kod papiga može biti prirođena, javiti se sekundarno na dijabetes, infekciju oka, traumu, zračenje uključujući mikrovalove i UV zrake te određene toksine. Na oku se javi oblakasto zamućenje, ptica počne udarati u zapreke, odbija skakati na predmete, trlja oka te iskazuje bol i neugodu u području oka. Nisu uvijek oblakasta zamućenja znak katarakte. Starije životinje mogu patiti od nuklearne skleroze što jer normalna pojava pri starenju i ne utječe na vid. Ta dva stanja veterinar će lako razlikovati pregledom. Napraviti će kompletan pregled te uzetri od vlasnika anamnezu, pregledati oko i determinirati ozbiljnost katarakte. |
Ne postoji medicinski tretman koji bi prevenirao ozbiljnost katarakte. Kirurško odstranjenje ili tretman ultrazvukom izvode se samo kada je sigurno da će to obnoviti vid.Ukoliko se dogodi da u potpunosti oslijepi trebati će se držati određenih smjernica. Onda će biti bitno ništa ne mijenjati u kavezu, nego ostaviti sve kako je i sada dok još vidi. Papiga može relativno dobro upamtiti raspored u kavezu, smještaj hranilice i pojilice, te se onda i relativno dobro snađe unatoč gubitku vida - ako se ništa ne premješta i miče. Poslastice se onda daju samo iz ruke direktno u kljun, a preporuča se i barem dva puta prinjeti pojilicu kljunu i vidjeti hoće li dodatno popiti vode. Također, dobro je već unaprijed uvesti neku rutinu. Na primjer, uvijek ujutro uz iste riječi čistiti krletku i uvijek u približno isto vrijeme uz približno iste riječi promijeniti hranu i vodu. Tako ptica kada i izgubi vid dobije određenu sigurnost kroz poznate rituale. Ptice uz određenu pažnju i njegu mogu relativno dobro živjeti unatoč slijeposti. Bitno da je ptica što manje sama i da se što više priča s njom. Tako da zna da nije sama i time se opet osjeća udobnije i sigurnije. Savjetujem Vam da se javite za pregled u Ambulantu za ukrasne ptice, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, tel. 01/2390-410. Radno vrijeme je pon., sri. i pet. 9-11h i ut. i čet. 16-18h. |
OZNAKE: