Alergijska reakcija na lijek

Odgovara:
Zdravka Rumiha, dr. vet. med.,
Pet centar, Heinzelova 60, Zagreb

O: U pasa se može javiti iznenadna alergijska reakcija na niz tvari, uključujući i lijekove, vakcine i ubode insekata. Javljaju se dva oblika: urtikarija (i angioedem) i anafilaksija.

Urtikarija općenito ne predstavlja reakciju koja ugrožava život, dok anafilaksija može biti pogubna i zahtijeva hitnu intervenciju. Urtikarija i angioedem predstavljaju reakciju preosjetljivosti (ili alergiju) na lijekove, kemikalije, nešto što je uneseno hranom pa čak i sunčevu svjetlost. Potkožno se uočavaju male kvrge. Obično je dlaka uspravna na mjestu uzdignuća a ta mjesta su ponekad vrlo svrbljiva. Kod angioedema uočava se otečenje lica, naročito njuške i oko očiju. Ponekad je ovo otečenje toliko jako da životinja ne može otvoriti oči. Angioedem je najčešće svrbljiv. Angioedem i urtikarija se obično razvijaju 20-tak minuta nakon kontakta s alergenom (tvari na koju je pas alergičan). Općenito, oba stanja ne ugrožavaju život i prolaze sama od sebe. No otečenje se ponekad proširi i na grlo što otežava ili onemogućava disanje te je tada potrebna hitna intervencija veterinara. Općenito, ne postoji načina da se predvidi preosjetljivost psa na neke tvari (prvenstveno lijekove ili vakcine). Ako se preosjetljivost javi jednom kod psa, trebalo bi i ubuduće izbjegavati kontakte s tom tvari.

Anafilaksija je rijetko i po život opasno stanje, javlja se gotovo odmah nakon unesenog ili injiciranog alergena. Ako se ne liječi rezultira šokom, zatajenjem dišnog i sustava srca te uginućem. Anafilaksiju uzrokuju ubodi insekta, antibiotici, vakcine, pojedini hormoni i lijekovi te hrana. Najčešći simptomi su: nagla pojava proljeva, povraćanje, šok, napadi, koma i uginuće. Desni u pasa su vrlo blijede a ekstremiteti su hladni na dodir. Rad srca je ubrzan ali puls je slab. Nema otečenja lica. Veterinarsku pomoć treba potražiti odmah, u nekoliko minuta.

Također, ne postoji načina predvidjeti na koju tvar bi životinja reagirala anafilaksijom.

Dok navedene alergije imaju posljedica na cijeli organizam, vezano uz kožu mogu se javiti i alergijski kontaktni dermatitis i nadražujući kontaktni dermatitis.

Alergijski kontaktni dermatitis za razliku od nadražujućeg kontaktnog dermatitisa javlja se kada koža psa prekomjerno reagira na određene molekule u okolini. Alergijski kontakni dermatitis je rijeđi. Tvari koje ga mogu uzrokovati mogu biti određeni antibiotici aplicirani potkožno, materijali poput nikla, gume ili vune i kemikalije poput bojila i sredstva za čišćenje tepiha.

Zahvaća samo one životinje koje su preosjetljive na određene molekule. Prije razvitka bolesti obično je potrebno nekoliko izlaganja alergenoj molekuli, a rijetko se javlja u životinja mlađih od 2 godine. Lezije se obično javljaju na onim dijelovima tijela koji su slabije obrasli dlakom i direktno izloženi alergenoj molekuli (donji dio šape, trbuh, njuška i usne).

Zahvaćena područja obično su zacrvenjena, vidljiva je kvrga različite veličine i svrbi, a u kroničnim slučajevima uočava se gubitak dlake.

Dakle, kako se iz navedenoga može zaključiti, potkožna aplikacija lijeka mogla je biti uzrokom uočene kvrge na tijelu Vašeg psa. Ovisno o veličini iste, potrebno je i oko 3 tjedna da organizam sanira (resorbira) nastali proces. Vama preostaje pratiti razvitak procesa, masaža istog te - ukoliko bi pas počeo pretjerano češati promijenjeno mjesto - onemogućiti ga u tome kako se ne bi stanje dodatno zakompliciralo sekundarnom bakterijskom infekcijom. Svakako slijedite upute Vašeg veterinara.