Akvaristika za početnike - osnove o "slaganju" i održavanju akvarija

 
Odgovara:
Vladimir Kordić, d.i.a.,
Pet centar, Drvinje 1, Zagreb

Bitno je napomenuti da je svaki početak težak, ali su rezultati početnog rada kasnije oku vrlo ugodni i ne iziskuju "previše posla" oko samog akvarija.

Akvaristika je vrlo zanimljih hobi, a osim što akvarij djeluje vrlo dekorativno, ima i terapeutske učinke. Velika prednost je što se stanovnike akvarija ne mora izvoditi u šetnju, a isti ne prljaju stan, ne grebu namještaj, ne žvaču papuče i sl.

Prvi korak je odluka kakav akvarij želite imati. Na tržištu se nude gotovi (komplet) akvariji koji sadrže osnovnu opremu (nešto skuplja, ali, po meni,  jednostavnija i praktičnija opcija), kao i različite opcije staklenih akvarija, u kombinaciji s opremom koja se kupuje posebno (jeftinija opcija, primjerenija za akvariste s iskustvom koji znaju što im je potrebno). Pri kupnji akvarija treba voditi računa o tome da je neusporedivo lakše održavati i brinuti se za veći akvarij. To je potrebno uzeti u obzir kada se planira mjesto u stanu na kojem želite smjestiti akvarij. Moja preporuka je da se u startu odlučite za što je moguće veći akvarij, u skladu s Vašim mogućnostima (prostor, financije...).

Akvarij je potrebno smjestiti u mirni dio stana koji nije izložen direktnom utjecaju sunčevih zraka. Sunčeve zrake djeluju na pojačano stvaranje algi, a osim toga, u ljetnim mjesecima mogu dovesti do pregrijavanja vode u akvariju što može biti pogubno za ribe. Akvarij se smješta na za to predviđene stalke/ormariće na visinu od cca 60-70 cm od poda. Na tržištu postoji veliki broj gotovih stalaka/ormarića rađenih po mjeri za određene akvarije, ali se isti mogu i improvizirati, bitno je da se akvarij ne postavlja direktno "krutu" podlogu poput kamena ili metala. Kamen, metal i slični materijali jako prenose vibracije, što može dovesti do pucanja akvarija. Gotovi (komplet) akvariji uglavnom imaju plastične okvire s donje strane, čime je samo dno podignuto od podloge, dok je improviziranim staklenim akvarijima potrebno na podlogu staviti akvaristički podmetač, stiropor ili nešto slično, kako bi se smanjilo prenošenje vibracija ili neutralizirale eventualne neravnine na podlozi.

Nakon odabira pozicije na koju želite smjestiti akvarij, morate se odlučiti koje ribe i kakvu vrstu akvarija želite imati. Glavna podjela u akvaristici je ona na slatkovodne i morske akvarije. S obzirom na to da su morski akvariji nešto zahtjevniji za održavanje, a po pitanju opreme i organizama neusporedivo skuplji, preporučio bih izbor slatkovodnog akvarija. Slatkovodni akvariji se dijele u dvije osnovne grupe: hladnovodni i toplovodni. Oni se nadalje dijele na podvrste, kao što su primjerice akvariji s ciklidima, živorotkama, geografski biotopi i sl. Za koju god opciju da se odlučite, ukoliko se držite nekih osnovnih pravila, držanje riba ne bi smjelo biti problematično.

Za početak Vam mogu preporučiti nekoliko kombinacija tropskih riba, kao što su primjerice živorotke: gupy, platy, švert i moly (južna i središnja Amerika) ili  primjerice kombinacija ciprinida: barbusi, rasbore, aymoneri, botie, zebrice (Azija).

Kapacitet akvarija možete lako izračunati na način da za svaki centimetar ribe (odrasle) osigurate 1-2 litre vode.

Akvarij za držanje tropskih riba mora imati filter, grijač, pumpu za zrak i rasvjetu. Navedena oprema (osim pumpe za zrak) je uglavnom uključena u kompletne akvarije.

Filteri mogu biti unutarnji i vanjski (nešto skuplji, ali neusporedivo kvalitetniji po pitanju filtracije). Postoje različite kombinacije filter materijala, ali za početak je dovoljno znati da se dijele na biološke, kemijske i mehaničke materijale, a kombiniraju se u ovisnosti o Vašim zahtjevima i potrebama. Ovisno o vrsti i količini riba, protok u filteru (snaga) bi trebao biti od 2-7 puta kapacitet akvarija na sat. Uobičajeno je to 3-4 kapaciteta akvarija na sat, znači za akvarij od 100 l potreban protok u filteru je cca 300-400 l/h.

Grijač osigurava konstantnu temperaturu vode koja se kreće od oko 25 stupnjeva C za većinu tropskih riba. Snaga grijača se određuje opet u ovisnosti o litraži akvarija, 1 W za 1 l vode, s time da je zbog sigurnosti potrebno imati nešto jači grijač, primjerice za 50 l vode grijač snage 75 W. Razlike u cijeni, ovisno o snazi, su minimalne te je bolje imati jači grijač.

Pumpa za zrak osigurava dovoljnu količinu kisika u vodi. Ukoliko je akvarij gusto zasađen biljem nije nužna, a osim funkcionalne uloge ima i dekorativnu ulogu te je, po meni, potrebna kao sastavni dio svakog akvarija.

Rasvjeta je često zanemarena prilikom "slaganja akvarija". Svjetlo je nužno za rast biljaka, životni ciklus riba kao i "vizualni identitet" akvarija, a samim time i ugodnijem promatranju akvarija. Na tržištu postoji veliki broj specijaliziranih lampi (fluo cijevi), a izbor i kombinaciju svjetla u opciji"uradi sam" je bolje prepustiti iskusnim akvaristima koji mogu pomoći savjetom. Komplet-akvariji dolaze s kompatibilnom rasvjetom. Specijalizirane lampe emitiraju odgovarajući spektar svjetla. Svjetlo mora raditi 8-12 sati dnevno, a vijek trajanja fluo cijevi je 9-12 mjeseci, nakon čega ju je potrebno zamjeniti, bez obzira da li još uvijek "radi" ili ne. Režim rasvjete se jednostavno može regulirati pomoću timera. Svjetlo je jedan od ključnih čimbenika za razvoj algi (koje su uglavnom nepoželjne) te mu je potrebno osigurati dovoljno pozornost kako bi se izbjegli problemi s algama.

Budući da je voda medij u kojem ribe (i akvarističko bilje) obitavaju, samim time je i najvažniji čimbenik za život istih. Osobine vode se dijele na fizikalne i kemijske osobine (čimbenike). Fizikalna svojstva vode su između ostalog temperatura, boja, miris i slično. Kemijski parametri su primjerice kiselost (pH), količina otopljenih plinova (kisika, CO2,...), tvrdoća (karbonatna - sačinjavaju je karbonati i ukupna - uz karbonate, silikati i sl.) sadržaj nitrita, nitrata, ostalih mikro i makro elemenata i sl. Fizikalni čimbenici su u relaciji s kemijskim i obrnuto. Fizikalno-kemijski parametri se mogu kontrolirati testerima koji se mogu pronaći na tržištu.

Osim navedenog, za kvalitetu života riba bitna je i podloga. Ovisno o vrsti riba za koje se eventualno odlučite možete koristiti pjesak ili šljunak (različite granulacije). Pri odabiru šljunka treba paziti da nije vapnenačkog podrijetla zbog toga što se vapnenac lako otapa u vodi, čime utječe na karbonatnu i ukupnu tvrdoću vode (što, primjerice, odgovara ciklidima, dok većini uobičajenih vrsta akvarističkih riba to ne odgovara). Zbog navedenog preporučam kupovinu specijaliziranog šljunka, a ne uzimanje šljunka iz prirode. Podloga služi i za sadnju bilja te je poželjno da se između dva sloja šljunka postavi sloj supstrata (gnojiva) za bilje. Podloga mora biti u visini od nekoliko centimetara, s time da na prednjoj strani akvarija mora biti nešto niža (2-4 cm) nego na stražnjoj (5,7 do 10 ili više cm). Na taj način se postiže i bolji vizualni dojam "dubine" akvarija.

Za vizualni dojam, ali i za prirodno ponašanje riba, bitan je i dekor. On služi kao eventualno skrovište za ribe, a može utjecati i na kemijske parametre vode (primjerice, panj mangrova otpušta tanine u vodu te na taj način snižava pH vode i zatamjuje je što odgovara, primjerice, guppyjima, a pH istovremeno utječe i na tvrdoću vode). U dekor ubrajamo panjeve, kamenje, umjetne stijene, pozadinske tapete, kupljene keramičke ukrase i sve što nam još tržište nudi. Za pozadinu je bolje koristiti tapete sa jednom bojom (crna, plava, smeđa, tamnocrvena...) ili neki uzorak prirode, kao što je kamenje, stijene i slično. Na tržištu postoji i velik izbor foto tapeta, 3D pozadina i različitih ukrasa.

Akvarijsko bilje ima jako važnu ulogu u akvarijskom svijetu. Zbog toga preporučam akvarije s biljem. Biljke iz vode uklanjaju nitrate, koji su u velikoj količini štetni, ne samo biljkama nego i ribama, a uz to i pospješuje rast algi. Biljke su zaslužne i za proizvodnju kisika, bez kojeg ne bi bilo života (na zemlji, pa tako ni u vodi). Prilikom sadnje akvarijskih biljaka, preporučam saditi visoke biljke u stražnjem dijelu akvarija, a na prednjoj strani akvarija one nižeg rasta (aquascaping). Bolje je kombinirati više vrsta biljaka. Kod sadnje biljaka treba uzeti u obzir da neke biljke rastu jako brzo i zauzimaju veliku površinu pa ne treba pretjerivati. Svakako se savjetujte s iskusnim akvaristima i oko izbora biljnih vrsta. Od otpornijih biljaka pogodnih za početnike mogu preporučiti cryptocorine, anubiase, javansku paprat, javansku mahovinu, echinodoruse, elodeu i sl.

Nakon što pripremite mjesto za akvarij, odaberete isti, nabavite opremu i sve to očistite i sterilizirate, možete pristupiti punjenju akvarija. Akvarij možete dezinficirati akvarističkim pH minusom ili, primjerice, solnom kiselinom (treba ih dobro isprati), a nikako se ne smiju koristiti različiti deterdženti poput Domestosa, Cilita i sl. Šljunak i dekor možete sterilizirati prokuhavanjem, a bilje umakanjem u blagu otopini hipermangana (korjenov sustav se ne smije tretirati).

Steriliziranu opremu i dekor posložite u akvariju. Prvo se stavlja šljunak i eventualno supstrat. Na njih se poslaži dekor. Prije punjenja vode treba dobro promisliti i vizualizirati kako ćee akvarij u konačnici izgledati. Zbog toga je potrebno i nekoliko puta premjestiti dekor unutar akvarija dok ne postavite sve na "svoje mjesto". Nakon što ste zadovoljni kako je posložen dekor u akvarij ulijete nekoliko centimetara vode te pristupite sadnji bilja na gore opisani način, a kada zasadite bilje napunite akvarij vodom (kod kompletnih akvarija do oznake, a kod običnih staklenih akvarija do nekoliko cm ispod gornjeg ruba stakla. Kada je akvarij napunjen vodom možete uključiti uređaje (grijač ni u kom slučaju ne smuje biti uključen izvan vode). Nakon što ste izvršili pripremne radnje i pustili akvarij u "pogon", potrebno je pričekati barem 14 dana prije naseljavanja riba. To se zove period biološkog dozrijevanja akvarija ili cikliranje (traje i do dva mjeseca). To je vrijeme potrebno kako bi se na filter materijalima (i šljunku) razvio dovoljan broj kolonija pozitivnih bakterija potrebnih za filtraciju. Nakon tog perioda preporučam postepeno naseljavanje riba, kako bi se filter bakterije mogle prilagoditi na pojačano stvaranje organskog otpada i njegovih nusprodukata.

Nakon što se akvarij naseli ribama, biljem i ostalim stanovnicima, nakon nekog vremena javlja se i potreba za čišćenjem. Pri tome se treba držati jednostavnih pravila. Najvažnija je redovita izmjena vode. To je primjerice 30% vode jednom u dva tjedna ili 10% vode tjedno, ovisno o potrebi i Vašim afinitetima, vremenu, vrsti i broju riba, količini hrane i slično. Ne postoji pravilo koje kaže da se mora mjenjati određena količina vode u određenom periodu. To je individualno za svaki akvarij i svakog akvaristu. Bitno je da su izmjene redovite. Izmjenu vode možete vršiti pomoću običnog gumenog crijeva, isisavanjem vode na principu podtlaka. Bitno je da se voda iz akvarija isisava s dna jer su toksični spojevi, poput amonijaka, teži od vode te se u akvariju nalaze na dnu. Na tržištu postoji veliki broj "uređaja kojima se možete služiti prilikom izmjene vode (različiti usisavači za dno i sl). Nakon što se iz akvarija izvadi željena količina vode, u toj vodi, koja je neposredno izvađena iz akvarija, potrebno je isprati filter materijale. Filter materijali se ne smiju ispirati vodom iz slavine zbog toga što ona sadži klor koji je poguban za filter bakterije. Zatim je potrebno ostrugati alge sa stakla (pomoću specijaliziranih magneta, žileta i sl.), podšišati bilje i općenito obaviti sve radove u akvariju (premještanje dekora, sadnja novog bilja i sl). Filter materijali imaju svoj vijek trajanja te ih je potrebno s vremena na vrijeme zamijeniti. Bitno je napomenuti kako se nikada ne mijenja kompletan filter materijal odjednom, već se to radi postepeno. Vodu za izmjenu je potrebno pripremiti unaprijed i to na način da je se ostavi u otvorenoj posudi (kanti), kako bi ishlapio klor, čime se osigurava da vodom ne pobijemo pozitivne bakterije. U istu eventualno možete dodati i dio destilirane vode kako bi "omekšala", ali to ovisi o vrsti ribe koja je u akvariju te nije obavezno. Opremu (grijač, rotor filtera i slično) je potrebno povremeno operati pH minusom, kako bi se uklonio kamenac, čime se osigurava dugovječnost uređaja.

Za kraj je potrebno napomenuti kako se nakon naseljavanja riba u akvarij treba osigurati manji karantenski akvarij (s nužnom opremom), koji služi za prihvat novih riba. To može biti obični stakleni akvarij od cca 20 l s grijačem i filterom. Prilikom kupnje i naseljavanja novih riba uvijek postoji opasnost od unosa bolesti u "glavni" akvarij. Korištenjem karantenskog akvarija, u kojem nove ribe borave dva tjedna, minimalizira se mogućnost unosa bolesti, a time i smanjuje opasnost od mogućih problema, koji se na taj način mogu izbjeći.

Dakle, ukoliko se pridržavate gore navedenog, sve su ribe "otporne", iako postoje neke vrste koje su prihvatljivije za početnike, bilo da se radi o živorotkama, ciprinidima ili hladnovodnim (zlatnim) ribama.